Kako otvoreni podaci mogu poboljšati kvalitetu života u gradu?

Svaki grad svakodnevno stvara velike količine podataka. Gdje se nalaze vrtići, škole i zdravstvene ustanove? Koliko je parkova dostupno stanovnicima pojedinog naselja? Kojim ulicama prolaze biciklističke staze? Gdje se izvode komunalni radovi i koje su prometnice trenutačno zatvorene?

Kada su takve informacije javno dostupne u obliku pogodnom za daljnju uporabu, govorimo o otvorenim podacima.

Njihova prava vrijednost nastaje kada se iz tablica, registara i prostornih baza pretvore u uslugu koju građani mogu jednostavno koristiti. Karta slobodnih parkirališta, prikaz kvalitete zraka, aplikacija za praćenje javnog prijevoza ili analiza dostupnosti gradskih sadržaja konkretni su primjeri takve primjene.

Otvoreni podaci tako mogu postati važna infrastruktura suvremenog grada: građanima olakšavaju svakodnevne odluke, gradskim službama pružaju kvalitetniji uvid u potrebe pojedinih područja, a poduzetnicima i istraživačima omogućuju razvoj novih digitalnih rješenja.

Što su otvoreni podaci?

Otvoreni podaci su podaci koje javna tijela, ustanove i druge organizacije objavljuju tako da ih svatko može pregledavati, preuzimati, obrađivati i ponovno upotrebljavati u skladu s pripadajućom licencom.

To mogu biti podaci o:

• javnom prijevozu i prometu
• vrtićima, školama i fakultetima
• zdravstvenim i socijalnim ustanovama
• parkovima i zelenim površinama
• sportskim i kulturnim sadržajima
• prostornom planiranju
• komunalnoj infrastrukturi
• proračunu i javnoj potrošnji
• kvaliteti zraka, buci i drugim okolišnim pokazateljima
• granicama gradskih četvrti i mjesnih odbora

Grad Zagreb, primjerice, na svojem Portalu otvorenih podataka objavljuje različite skupove podataka, od gradskih četvrti i biciklističkih staza do komunalnih aktivnosti i trenutačno zatvorenih prometnica.

Sama javna objava predstavlja prvi korak. Za širu primjenu podaci trebaju biti točni, redovito ažurirani, jasno opisani i dostupni u strojno čitljivim formatima. Takav oblik omogućuje povezivanje više izvora te njihovu uporabu u kartama, analizama, aplikacijama i drugim digitalnim proizvodima.

Od podatka do konkretne koristi za građane

Popis lokacija gradskih vrtića može biti koristan. Interaktivna karta koja pokazuje koji su vrtići dostupni unutar petnaest minuta hoda od odabrane adrese pruža mnogo konkretniju vrijednost.

Razlika je u načinu na koji je podatak predstavljen.

Većina građana nema potrebu preuzimati tablice i analizirati prostorne koordinate. Njima je potreban jasan odgovor na konkretno pitanje:

• Kada stiže sljedeći tramvaj?
• Gdje je najbliža ljekarna?
• Koliko je moja lokacija udaljena od škole ili vrtića?
• Kojim putem mogu sigurno doći biciklom?
• U kojem su dijelu grada dostupni sadržaji važni mojoj obitelji?
• Gdje se trenutačno izvode radovi?

Kvalitetno digitalno rješenje povezuje podatke iz različitih izvora, obrađuje ih i prikazuje u obliku koji se može razumjeti bez stručnog znanja.

Otvoreni podaci time postaju dio svakodnevnog iskustva grada, čak i kada korisnik nije svjestan podataka u pozadini usluge.

U kojim područjima otvoreni podaci mogu poboljšati život u gradu?

Jednostavnije kretanje gradom

Podaci o javnom prijevozu, zatvorenim prometnicama, prometnim gužvama, parkiralištima i biciklističkoj infrastrukturi mogu se povezati u alate koji građanima pomažu odabrati prikladniju rutu i način prijevoza.

Ažurni podaci omogućuju prikaz dolazaka vozila u stvarnom vremenu, pravodobno upozorenje na radove te planiranje pješačkih i biciklističkih putovanja.

Gradskim službama isti podaci mogu pokazati gdje nastaju prometna opterećenja, koja su područja slabije povezana te gdje postoji potreba za ulaganjem u infrastrukturu.

Bolje planiranje javnih sadržaja

Podaci o rasporedu stanovništva, školama, vrtićima, zdravstvenim ustanovama, parkovima i sportskim sadržajima mogu pokazati koliko su osnovne usluge dostupne stanovnicima različitih dijelova grada.

Njihovim povezivanjem moguće je prepoznati:

• naselja s manjkom pojedinih sadržaja
• područja u kojima broj stanovnika raste brže od dostupne infrastrukture
• lokacije pogodne za nove vrtiće, parkove ili zdravstvene usluge
• skupine stanovnika kojima je pristup javnim sadržajima otežan
• razlike u dostupnosti između gradskih četvrti

Takva analiza daje gradskim upravama čvršću osnovu za određivanje prioriteta ulaganja. Odluke se mogu povezati s prostornim potrebama i mjerljivim pokazateljima, a njihovi rezultati pratiti kroz vrijeme.

Čišći i zdraviji grad

Mjerenja kvalitete zraka, temperature, buke, prometa i stanja zelenih površina mogu pomoći pri prepoznavanju dijelova grada izloženih većim okolišnim opterećenjima.

Kada se takvi podaci prikupljaju kontinuirano i prikazuju na karti, grad može kvalitetnije planirati ozelenjivanje, smanjenje prometnog opterećenja i prilagodbu klimatskim promjenama. Građani istodobno dobivaju informacije važne za svakodnevne aktivnosti i zdravlje.

Europski portal podataka ističe da skupovi podataka visoke vrijednosti imaju važnu ulogu u ostvarivanju društvenih, okolišnih i gospodarskih koristi te razvoju inovativnih javnih usluga. Njihova primjena obuhvaća područja poput mobilnosti, okoliša, urbanog planiranja i odgovora na složene gradske izazove. European Data: Making cities safer, healthier and greener with open data

Veća transparentnost gradskih odluka

Otvoreni proračuni, podaci o javnoj nabavi, komunalnim projektima i provedbi gradskih programa omogućuju građanima da lakše prate način upravljanja javnim sredstvima.

Dobro strukturirani podaci mogu pokazati:

• koliko je sredstava izdvojeno za određeni projekt
• koji se radovi provode u pojedinoj gradskoj četvrti
• u kojoj se fazi projekt nalazi
• kako su ulaganja raspoređena između različitih dijelova grada
• jesu li ostvareni planirani rezultati

Transparentnost pritom pruža više od objave dokumenata. Informacije trebaju biti organizirane i predstavljene tako da građani mogu pronaći odgovor bez dugotrajnog pregledavanja izvještaja i tablica.

Razvoj novih usluga i lokalnog gospodarstva

Otvorene gradske podatke mogu ponovno upotrebljavati tvrtke, razvojni timovi, fakulteti, udruge i građanske inicijative.

Na temelju njih mogu nastati:

• aplikacije za mobilnost i javni prijevoz
• alati za odabir lokacije stanovanja ili poslovanja
• sustavi za praćenje okolišnih pokazatelja
• turističke karte i vodiči
• analize tržišta nekretnina
• istraživački i edukativni projekti
• rješenja za pristupačnost gradskih usluga

Grad objavom kvalitetnih podataka ne mora unaprijed osmisliti svaku moguću primjenu. Može stvoriti pouzdanu osnovu na kojoj različiti dionici razvijaju nova rješenja.

Urban Score Zagreb: od otvorenih podataka do ocjene lokacije

Urban Score Zagreb pokazuje kako se javno dostupni prostorni podaci mogu pretvoriti u alat namijenjen svakodnevnom životu.

Korisnik odabire lokaciju i sadržaje koji su mu važni, a alat analizira njihovu pješačku dostupnost. To mogu biti trgovine, vrtići, škole, parkovi, sportski sadržaji, zdravstvene ustanove, javni prijevoz i druge kategorije.

Umjesto pregledavanja više zasebnih popisa i karata, korisnik dobiva objedinjenu ocjenu prilagođenu vlastitim prioritetima.

Takav pristup može pomoći pri:

• odabiru kvarta ili nekretnine
• usporedbi nekoliko lokacija
• procjeni svakodnevne ovisnosti o automobilu
• upoznavanju sadržaja u vlastitom susjedstvu
• donošenju informiranije odluke o stanovanju

Vrijednost alata proizlazi iz povezivanja podataka s konkretnim korisničkim pitanjem: koliko mi je s ove lokacije pješice dostupno ono što mi je važno?

Što ovakva analiza može pokazati gradskim službama?

Kada se pješačka dostupnost analizira na razini većeg broja lokacija, rezultat može pružiti širu sliku o funkcioniranju grada.

Grad tada može jasnije vidjeti:

• gdje nedostaju vrtići, škole ili zdravstvene usluge
• koja naselja imaju slabiji pristup zelenim i sportskim površinama
• gdje fizičke prepreke produljuju pješačke rute
• koliko su gradski sadržaji ravnomjerno raspoređeni
• koje bi ulaganje poboljšalo dostupnost najvećem broju stanovnika
• kako se dostupnost promijenila nakon dovršetka projekta

Ovakav alat može služiti i za komunikaciju s građanima. Prostorna karta i razumljivi pokazatelji često jasnije objašnjavaju problem i očekivani učinak ulaganja od opsežnog stručnog dokumenta.

Gradskim upravama zato nije dovoljan samo portal s podacima. Potrebna su im i rješenja koja podatke pretvaraju u uvide, scenarije i informacije primjenjive pri donošenju odluka.

Otvoreni podaci ipak imaju svoja ograničenja

Objavljeni podatak nije automatski potpun ni spreman za svaku vrstu analize.

Kvaliteta rezultata ovisi o:

• ažurnosti izvora
• točnosti lokacija i drugih zapisa
• potpunosti obuhvaćenih sadržaja
• usklađenosti formata i naziva
• jasno definiranim licencama
• dostupnosti podataka kroz dulje razdoblje
• metodologiji obrade i tumačenja

Popis parkova, primjerice, može sadržavati njihove lokacije, ali ne mora opisivati kvalitetu sadržaja, pristupačnost osobama smanjene pokretljivosti, sigurnost prilaza ili stanje opreme. Lokacija autobusnog stajališta također ne govori koliko često autobus prometuje.

Zato se rezultat digitalnog alata treba promatrati u kontekstu podataka koje obuhvaća. Transparentno objašnjena metodologija korisniku pokazuje što ocjena znači, na kojim se izvorima temelji i koje čimbenike još treba uzeti u obzir.

Kako grad može povećati vrijednost svojih otvorenih podataka?

Gradnja kvalitetnog sustava otvorenih podataka započinje potrebama korisnika. Umjesto objave podataka isključivo prema administrativnoj strukturi, korisno je razmotriti pitanja koja građani, službenici, istraživači i poduzetnici pokušavaju riješiti.

Za veću praktičnu vrijednost podataka važno je:

• redovito ažurirati najvažnije skupove
• koristiti standardne i strojno čitljive formate
• jasno opisati sadržaj, izvor i datum ažuriranja
• omogućiti jednostavno preuzimanje i povezivanje podataka
• objaviti prostorne podatke u formatima pogodnim za kartografske analize
• uključiti korisnike u odabir novih skupova za objavu
• pratiti kako se objavljeni podaci ponovno upotrebljavaju
• razvijati digitalne usluge za konkretne gradske potrebe

Broj objavljenih skupova pritom je samo jedan pokazatelj napretka. Važnija pitanja glase: koriste li se ti podaci, jesu li građanima razumljivi i pomažu li gradu donijeti kvalitetnije odluke?

Otvoreni podaci kao temelj grada usmjerenog na građane

Otvoreni podaci sami po sebi ne rješavaju probleme prometa, dostupnosti javnih usluga ili kvalitete okoliša. Oni omogućuju da se ti problemi jasnije vide, usporede i prate.

Njihova vrijednost raste kada se povežu s prostornim analizama, razumljivim vizualizacijama i digitalnim alatima prilagođenima stvarnim potrebama korisnika.

Urban Score Zagreb jedan je primjer takvog pristupa. Javno dostupni podaci pretvaraju se u personaliziranu analizu lokacije koja građanima olakšava donošenje odluka, a gradovima pokazuje kako se postojeći podaci mogu iskoristiti za razumijevanje dostupnosti sadržaja i planiranje kvalitetnijeg urbanog života.

Provjerite dostupnost sadržaja na svojoj lokaciji uz Urban Score Zagreb.